Alati i tehnike za upravljanje zalihama

U današnje turbulentno vrijeme, uvjetovano neizvjesnošću uslijed pandemije, pitanje zaliha postaje itekako važno za poslovanje svakog poduzeća bez obzira da li se bavi proizvodnjom ili distribucijom.

Od prošle objave sam krenula sa serijalom tekstova na temu upravljanje zalihama. Tako sam u prošloj objavi pod naslovom Upravljanje zalihama – što su zalihe i koja je prava veličina zaliha? objasnila što su zalihe i zašto su važne te kako definirati pravu veličinu zaliha za redovno poslovanje poduzeća.

Definiranje adekvatne visine zaliha tema je skoro svakog projekta na kojem sam do sada radila kao konzultant. Ono što svojim klijentima svakako sugeriram je sljedeće:

• Utvrdite svoju financijsku sposobnost i spremnost investicije u zalihe, a da pri tome ne narušite likvidnost poslovanja.
• Definirajte ciljeve prodaje – da li želite zadovoljiti potrebe svojih kupaca odmah ili ste spremni na isporuku u određenom vremenskom periodu?
• Sustav odgovornosti i kontrole – definirajte jasne odgovornosti zaposlenika koji upravljaju zalihama, kao i sustav kontrole naručivanja i upotrebe zaliha.
• Stabilnost dobave – uspostavite partnerski odnos sa dobavljačima radi stabilnosti dobave te procijenite rizike u lancu dobave.

Sagledavanjem svega navedenog definiraju se razine zaliha koje su najprikladnije za poslovanje poduzeća i strategije koju smo postavili.

Moramo se zapitati – poznajemo li svoje zalihe?

Poduzeća se suočavaju s problemom upravljanja zalihama nerijetko pokušavajući rješavati problem kada dođe do pomanjkanja određene robe na zalihi ili pak prilikom utvrđivanja zaliha robe koja duže stoji, tj. takozvane nekurentne zalihe.

U upravljanju zalihama postoje određeni alati koji nam mogu pomoći kako bismo osigurali optimalnu i pravu količina zaliha na svom skladištu. Neke od tih alata ću predstaviti u nastavku.

ABC analiza

ABC analiza je alat koji ima vrlo široku primjenu, ne samo u praćenju strukture zaliha već i kod analize nabave, dobavljača, prodaje, artikala i sl.
ABC analiza se bazira na Paretovom pravilu 80-20 koje nam govori da 80% naših zaliha u pravilu čini 20% artikala.

Sukladno tom pravilu možemo grupirati naše zalihe u kategoriju A, B ili C, a svaka kategorija ima svoju strategiju upravljanja zalihama:

• Kategorija A – traži planiranje i što točnije prognoze, česte kontrole i praćenje, mora biti u fokusu više razine upravljanja (voditelj, kontrolor…).
• Kategorija B – traži približno planiranje, kontrole na npr. tjednoj razini, mora biti u fokusu srednje razine (skladištar, referent…).
• Kategorija C – planiranje nije preduvjet, povremena kontrola, praćenje od strane nižih razina.

Kada zalihe strukturiramo pomoću ovog alata, upravljanje će biti daleko lakše i efikasnije.

Koeficijent obrtaja

Drugi alat koji nam pomaže kod upravljanja zaliha, koji ukazuje na efikasnost korištenja resursa poduzeća, odnosno koliko puta se u određenom razdoblju obrnu pojedine vrste resursa, je koeficijent obrtaja. S aspekta zaliha, koeficijent obrtaja utvrđuje koliko puta se zalihe obrnu u određenom vremenskom periodu. Samim time možemo zaključiti da što je koeficijent obrtaja veći, znači da je obrtaj naših zaliha brži. Stoga je nužno pratiti ovaj pokazatelj kako bismo mogli reagirati u pravom trenutku, prepoznati eventualne zalihe koje se slabo kreću te poduzimati konkretne akcije.

Svakako preporučam koristiti ove alate za upravljanje zalihama jer pomažu za optimalno korištenje resursa, ostvarenje ušteda i postizanje zadanih ciljeva poduzeća.

Ukoliko vam je potrebna pomoć u implementaciji ovih alata, kao i općenito za upravljanje zalihama, obratite mi se s punim povjerenjem na info@cronata.hr.

Autor: Nataša Cikač, konzultant za nabavu i lanac opskrbe