Utjecaj visine zaliha na poslovanje
U vrijeme kada se poduzeća i te kako bore da ostanu konkurentna na tržištu, jedan od parametara koji utječe na tijek poslovanja je i visina zaliha.
Upravljanje zalihama jedan je od bitnih čimbenika u poslovanju kojem poduzeća posvećuju bitnu pažnju. Zalihe u računovodstvenom smislu spadaju u kratkoročnu imovinu poduzeća i samim time utječu bitno na likvidnost poduzeća.
Zalihe mogu biti u obliku sirovina, repromaterijala, rezervnih dijelova, poluproizvoda, gotovih proizvoda i trgovačke robe te su preduvjet za odvijanje poslovne djelatnosti poduzeća. Upravo iz tog razloga glavna dilema u poslovanju je postizanje ravnoteže na način da su zalihe dovoljne za nesmetano odvijanje poslovne aktivnosti, a s druge strane da ne ugrožavaju likvidnost poslovanja.
Kako odrediti pravu visinu zaliha?
Upravljanje zalihama predstavlja skup aktivnosti kojima se kontroliraju potrebe za određenom zalihom, njihova dobava od dobavljača u skladu sa traženom kvalitetom, količinama i prihvatljivom cijenom, a sve u cilju kako bi se definirala potrebna visina zalihe.
Kada se posluje s velikim zalihama rastu troškovi, blokirana su obrtna sredstva, potrebna su velika skladišta i slično. U slučaju preniske razine zaliha postoji opasnost od prekida proizvodnje, kao i gubljenja kupaca zbog nemogućnosti ispunjenja njihovih potreba.
Koji faktori utječu na visinu zaliha?
- Opseg proizvodnje – plan odgovarajuće količine proizvodnje ili prodaje robe kupcima.
- Troškovi držanja zaliha – uključuju troškove proizvodnje ili kupnje, troškove naručivanja te troškove izgubljenih prilika zbog nedovoljnih zaliha.
- Broj skladišta u distributivnoj mreži – ukoliko postoji veći broj skladišta i količina zaliha je veća.
- Uvjeti skladištenja i stručnost skladišnih radnika – adekvatna skladišna i logistička infrastruktura (regali, viličari, dizalice, režimska skladišta i sl.) te dovoljan broj stručnih i motiviranih zaposlenika.
- Uvjeti transporta – izborom prikladne opreme i vozila povećava se obrtaj te se smanjuje količina zaliha.
- Dostupnost i dobavljači – stanje na tržištu dobave, kretanje cijena, vrijeme potrebno za dobavu, razlike u cijenama s obzirom na količinu, stabilnost isporuke.
- Učestalost naručivanja – često nabavljanje manjih količina u odnosu na rjeđu dobavu većih količina.
- Karakteristike uskladištene robe
- Kamatna stopa za kreditiranje obrtnih sredstava
- Porezna opterećenja zaliha robe
Definiranje adekvatne visine zaliha tema je skoro svakog projekta na kojem sam do sada radila kao konzultant. Ono što svojim klijentima svakako sugeriram je sljedeće:
- Utvrdite svoju financijsku sposobnost i spremnost investicije u zalihe, a da pri tome ne narušite likvidnost poslovanja.
- Definirajte ciljeve prodaje – da li želite zadovoljiti potrebe svojih kupaca odmah ili ste spremni na isporuku u određenom vremenskom periodu.
- Sustav odgovornosti i kontrole – definirajte jasne odgovornosti zaposlenika koji upravljaju zalihama kao i sustav kontrole naručivanja i upotrebe zaliha.
- Stabilnost dobave – uspostavite partnerski odnos sa dobavljačima radi stabilnosti dobave te procijenite rizike u lancu dobave.
Sagledavanjem sveg navedenog definiraju se razine zaliha koje su najprikladnije za poslovanje poduzeća. Ukoliko želite stručnu podršku, obratite nam se s punim povjerenjem na info@cronata.hr.
Autor: Nataša Cikač, konzultant za nabavu i lanac opskrbe